top of page

Rukovodilac Katedre za farmakologiju i kliničku farmaciju:

Prof. dr Nermina Žiga Smajić

 

Zaposleni:

Redovni profesori:

Prof. dr Fahir Bečić

       - Biografija/CV

Vanredni profesori:

Prof. dr Selma Škrbo

       - Biografija/CV

Prof. dr Nermina Žiga Smajić

       - Biografija/CV

 

Docenti:

Doc. dr Belma Pehlivanović

       - Biografija/CV

Viši asistenti:

Dina Lagumdžija, mr. ph.

       - Biografija/CV

Naida Omerović, mr. ph.

       - Biografija/CV

Grupna_Slika_KATEDRA_ZA_KLINIČKU_FARMACI

Farmakokinetika

Farmakokinetika je jedan od najmlađih predmeta na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na inicijativu profesora Irfana Zulića pokrenut je školske 1997/1998. godine.

Predmet Farmakokinetika predstavlja farmaceutsko viđenje izučavanja sudbine lijeka u organizmu, zato što procese kojima je podvrgnut lijek nakon primjene u organizmu kvantificira i matematički određuje. U okviru LADMER sistema pravi se veza s biofarmaceutskim karakteristikama formulacije i ljekovite supstance (L-iberation; oslobađanje), naročito sa topivošću. Procese koji dalje slijede (A-bsorption, D-istribution, M-etabolism, E-xcretion) farmakokinetika prati putem konstruisanja koncentracionih krivih nakon određivanja koncentracije lijeka u krvi ili nekoj drugoj tjelesnoj tečnosti. Klinički odgovor (R-esponse) se dovodi u vezu s krvnim koncentracijama i kinetičkim svojstvima lijeka. Posebna pažnja posvećuje se potrebi familijariziranja studenata sa pojmom biološke raspoloživosti lijeka i biološke ekvivalentnosti generika. Ova metodska jedinka, osim definicija pojmova, podrazumijeva i detaljan opis izvođenja ovih ispitivanja. Osim teorijske nastave, predmet uključuje i praktičnu nastavu tj. vježbe koje se uglavnom sastoje iz matematičkog tretmana koncentracija lijeka u krvi ili urinu.

Silabus predmeta je usavršen kroz Tempus project, koji je omogućio saradnju sa srodnom katedrom Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Barseloni. Sa temom iz Farmakokinetike su odbranjeni mnogobrojni diplomski, magistarski i završni radovi, te prijavljene teme doktorske disertacije. Izborni predmet u okviru Farmakokinetike nosi naziv “Biofarmaceutska karakterizacija lijekova” i tiče se mogućnosti in vitro predviđanja in vivo performansi lijeka.

Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od školske 2009/2010. godine.

Farmakokinetika (VII semestar): obavezni predmet
Odabrana poglavlja iz Farmakokinetike: Biofarmaceutska karakterizacija lijekova (VII semestar): izborni predmet
 

Farmakologija I i Farmakologija II

Ciljevi nastave iz predmeta Farmakologija I i  Farmakologija II su upoznavanje sa:

  • Osnovama farmakodinamike i farmakokinetike

  • Osnovama toksikologije i štetnim djelovanjem lijekova

  • Osnovama kliničkog ispitivanja i monitoringa

  • Pravilima prometa, propisivanja i izdavanja lijekova, te racionalnom farmakoterapijom

  • Analgeticima

  • Lijekovima za liječenje infekcija i malignih bolesti.
     

Ciljevi nastave obuhvataju davanje osnove potrebne za budući praktičan rad magistara farmacije, u smislu adekvatnog poznavanja specijalne farmakologije i osposobljavanja za pravilno propisivanje i kontrolu lijekova.

Na predmetu Farmakologija II student treba da usvoji osnovna znanja iz specijalne farmakologije. U cilju osposobljavanja studenata za budući rad kao magistara farmacije, studenti će se upoznati sa smjernicama liječenja i racionalnim farmakoterapijskim pristupom liječenju nekoliko najčešćih oboljenja, te osnovnim pravilima individualiziranja terapije i praćenja efekata primjenjenog lijeka. Studenti se osposobljavaju za traženje neovisnih informacija o mogućim pristupima liječenju određene bolesti.

Kroz nastavu iz izbornog predmeta Odabrana poglavlja iz farmakologije student će usvojiti slijedeća znanja: Farmakologija fiksnih kombinacija lijekova, Farmakologija visokovarijabilnih lijekova, Zakonska regulativa za visokovarijabilne lijekove.

 

Ciljevi izbornog predmeta Terapija bola su:

  • Razmotriti neuralne mehanizme odgovorne za različite vrste bola, kao i različite lijekove koji se koriste za njihovo ublažavanje;

  • Detaljno se upoznati sa opioidnim analgeticima

  • Razmotriti razne druge grupe lijekova, kao što su antidepresivi i antiepileptički lijekovi, čija je efikasnost protiv određenih tipova bola dokazana u kliničkim ispitivanjima

  • Razmotriti i nove pristupe u farmakoterapiji bola.
     

Oblasti istraživačkog rada nastavnika i saradnika su: farmakologija bola, bihejvioralna farmakologija i toksikologija, vaskularna farmakologija, neurohemija i metabolizam centralnog nervnog sistema.

Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od školske 2009/2010. godine.

  • Farmakologija I (V semestar): obavezni predmet

  • Farmakologija II (VI semestar): obavezni predmet

  • Odabrana poglavlja iz farmakologije (V semestar): izborni predmet

  • Terapija bola (VI semestar): izborni predmet

 

Klinička farmacija

 

Farmaceut po svom mjestu i ulozi na putu lijeka od propisivanja do primjene zauzima mjesto zadnjeg stručnog nadzora, te je u obavezi i mogućnosti značajno uticati u smjeru racionalne i sigurne primjene lijekova. Klinička farmacija se definiše kao zdravstvena specijalnost u okviru koje klinički farmaceut ostvaruje i promoviše na naučnim principima zasnovanu terapiju u cilju racionalnog liječenja i terapijske njege bolesnika. Klinička farmacija pruža dodatna znanja i vještine farmaceutima u praksi javnih i bolničkih apoteka, tj. ustanova gdje se propisuju i primjenjuju lijekovi, pomičući fokus stručnog interesa s klasičnih farmaceutskih znanja o hemizmu, sintezi i izradi lijekova prema bolesniku odnosno populaciji i njihovoj sigurnosti. Posebno se naglašava uloga farmaceuta kao dijela multidisciplinarnog tima koji čine ljekari kliničari, farmaceuti i medicinske sestre, te ističe nova uloga farmaceuta kao savjetnika svim članovima tima za zdravstvenu zaštitu i samim bolesnicima.

Veliki problem u sprovođenju farmakoterapije predstavlja varijabilnost terapijskog odgovora na uobičajene doze lijekova, a koja je uslovljena brojnim faktorima poput rase, spola, dobi, tjelesne mase, vrste i stepena uznapredovanja bolesti, genetičkih karakteristika bolesnika, drugih lijekova primijenjenih istovremeno itd. S tim u vezi, na predmetu Klinička farmacija obrađuju se tematske jedinice koje se odnose na:

  • identifikaciju i kategorizaciju problema u terapiji i značaj za racionalnu farmakoterapiju

  • izradu terapijskog plana i praćenje farmakoterapije u cilju procjene uspješnosti

  • interakcije i neželjene efekte lijekova

  • specifičnosti primjene lijekova u posebnim grupama pacijenata

  • kliničke aspekte i terapijski pristup oboljenjima pojedinih organskih sistema.
     

Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od školske 2009/2010. godine.

  • Klinička farmacija (IX semestar): obavezni predmet

  • Odabrana poglavlja iz kliničke farmacije: Optimizacija terapije u kliničkoj praksi (IX semestar): izborni predmet

logo.png
bottom of page